Skip to main content

Ärabij bädävi

Sa adamij tižaratıs safarijqa harkʼınna. İšbišej baxt vuxha deš, manghus xaaqa sak’alas ıkkıjkın. Jäqqa xurdžumejnče oxhanasın karbı qiğajšu, odxhan girğıl. Jäqqılj sa mıssına bädävi äljhää ıxha. Manģve ärabıs salam hivo, ivhu:
- Zı jiğni ölkajle vorna, İrakejqa äljhää. 
Ärabeе qidghın ha’u:
- Jizdi xizanni häk’ej xabarbı vodunbıne? 
- Vodunbı,- bädäve žavab hivu. 
- Jizda dix näxürij?
- Allahalqa šukr, mana jugrajij. 
- Manģuni jedjni häk’ej?
- Manar gejr jugrajij. 
- Jizın xav näxüdij?
- Gejd midžagdajij, vak’le ac’an.
- Jizda deva bes näxübij? 
- Gejb kokbajij. 
- Xwaa bes näxübij?
- Hämmašijna xhinne xav hivaaže. 
Gırgınčile k’ırı gjaqqı, taažir šadxha, mer kar odxhan girğıl, šadın xabarbı adıjni bädävijs hidčud täklif hidja’u. Birdanba äq’ana sa q’ına agvalj vuxha va ek’ba djugulj vuxha. 
Bädävi ämäl ha’u, ärabee žus oxhanasın kar hileženva ivho:
- Bajvalla ek’ba älhää mana q’ına xhinne. Zı vak’le ivhojn gırgıda qodkuda. Amma man sanixha ıxha, ģijna… Mana q’ına ģadaaxhvanas dešdij, jiğna xvaa sağba vuxhananij. 
- Xvaa qivk’une? - ärabee qidğın ha’u. 
- Ho’o, manče jiğni devajn xädda odxhun, - bädävee žavab hivu. 
- Hižone ğu eyhe! Devab qivk’unane? 
- Ho’o, mana givk’u jiğna xhunaše qik’uma. 
- Jizda xhunašene qijk’u?
- Jižejžar již gijk’u duxajlqa c’ijal jixhava. 
- Jizda dixır qik’unanij? Bïrq’ qixhena ğu!
- Jiğni xaan daxa ģ’idxhu manģulqa. 
Man žuvabbı ģajxhıma ärab ek’ra oża qixha, devajlqa gju’ur, ark’ınna, k’elidxın xuržum odxhanni karıkva. 
Bädävee xuržum aljat’u, gırgıda odxhun ivho:
- Ärab gejr šadra ixhes xaaqa qarımej. 

Ärabaašda mexxv

Comments

Popular posts from this blog

Ģïje

Sa mexxv vuxhana devxhana. Djunjejlj sa vobni dešdi xivej sa xärna avčij ıxhana. Žun dojid ıxhajn Kaʼali babajna dix Bajruljulij. Xiv mıs-mıkʼa qivxha. Sa čara avxu avčijlqa Bajruljulijlqa. Bajruljulij ekʼna avčij ıxha. Žuna gullje avhuna qootʼa vuxha djuzjba. Jiğ dešdi sa jiğılj, häfda dešdi sa häfdajlj harkʼınna kʼonaqa žuni tifangukva. Tifanguqad dexhajn čaxma. Ijkır, ijkır birdanba cʼibni kolej vuxdjovxuna ģïjejna bala ģavžu. Čaxma dešdi tifangukva mana givkʼuna. Xivejqa geljhaj havʼu. Xivna xärna kʼılna qortʼul bıkırba ģïjejna bala xivejqa qavaljes. Šavusse hižoojee aljatʼas äxäs šalalamiš ebxhe. Bıkırba ģïjejna bala xivejqa sa xädni attejqa savʼuna. Bajruljuljee ivhojn: “Xiveedın gırgın ģeljbı dešin gindarangbı, xhane dešin xädda kʼumkʼumbı saʼu, os dešin užağbı qahu, ģïjejna bala qooxhvaras. Kozelqa qʼıšod qiğičʼu, čurad žamaʼätın odxhunin. Axvijnıd qʼıšıkva sanad har nafasıs, žamaʼätıs bitʼalaʼijn. Žamaʼät mısvallijke hajnäxud Bajruljuljee ģattixhanaʼijn. Jiqbišin foljklor

Njaganijij Ģïje

Sa verığnani jiğılj Njaganij čini akkani ögijlj xulabbı vuxhnjelqa gidxhı iljobzur vuxha mäʼnij hookʼa. Mäʼnij hookʼamaa fıkırramiš vuxha: “Äljhääs zı čoljejqa xhıjiqa iljaakas jizdi Xhunašše-njaganijn jišin balabı äjxäränģä. Čoljejqab häsil vuxhjes xaaqa qavaljes.” Jäqqa Njaganijsqa Ģïje qizaaxı, manab čoljejqa čini kalamıqa iljaakas äljhää vuxha. Njaganijkʼlje Ģïje ģavžu ejhen:  “Hürmatnana Ģïje, näxübnje?”  Ģïjeb amma gjejb ötkamnana vuxha. Hürmatıkva salam hivljesdi žigej sadžu vukʼulj ģoobxhur ejhen: “Hižonje ğu Njaganij inäxüb čakba čoljej tʼabaljaʼa?” Njaganijn ejhen: “Zı ivijkaras qiğivčʼu.  “Ivijkaras?” Ģïjejn äqänajkva qijghan. “Amma mäxdüni žitʼani ģjelbišikva äqʼänjejqa älhääs deš.”  Ini žuvabbišikje Njaganij cimis qivxha. Mančis qʼabılj exhi ıxha deš čini ģel‘bišdi häkʼej mäxdün žuvabbı ejhenģä.  “Ğu fıkırramiš vooxhi jiğın, ģïjejn, ģeljbı jizınčilje ekʼda, jugda ģadajxhvan?” mančin Ģïjejkje qijghan.  “Hoʼo.” Ģïjejn ejhen.  “Vas vukkan d...

Sa misal. Sjojij Ģïje

Sa čʼalaga Sjo Ģïje xhinne išljemiš vooxhje vuxha. Man näxüdnje ıxha? Čʼalagıs sjo vukkan vuxha, amma maa sadžu ģïjejna vazijfa vuxha. Mančilj alla Sjojin gibğılna sjojna iš haaʼa, ģïjejn donnux aljatʼa.   Mana jugba išljemiš vooxhje vuxha. Gojnje acʼaxha hamani čʼalaga Ģïjejqab Sjojna vazijfa vobva. Sjojis qäl vuxha: «Mana hižo išnje vobna, zaʼïfna ģïje sjojin donnux aljatʼa?!» Čʼalagni xäbınbišilqa odkʼun. Aslanaar adı, kʼamissije. Sjojij Ģïje qodtʼulujnbı. — Ğu Sjonje vobna? — kʼamissijejn Ģïjejkje qidghın haʼu. — Hoʼo, zı Sjo vobna, — Ģïjejn žavab qivo kağızbı hagvu. — Zı vobna Sjo! — Sjojin qälıkva ivho. — Jiğın kağızbı?.. Nišni häkʼjej hïdžat haʼa, Sjo, inaa odkʼun vod — Ģïje! Mäxüd. Šu qijghanas mäʼna njaa vuxha?.. Nena mäʼna vuxhjes, kʼamissijej Aslanaaršin vazijfajlj Ämäljejr ıxha?!